Budva – Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je 14. i 15. juna 2022. godine organizovala regionalni sastanak šefova graničnih policija Zapadnog Balkana. 

Okupljajući delegacije na visokom nivou iz granične policije Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova*, sastanak je poslužio kao platforma za podsticanje međuregionalne saradnje u humanitarnom upravljanju migracijama. 

Organizovan u okviru regionalnih projekata „Instrument za izgradnju kapaciteta na Zapadnom Balkanu za readmisiju (WBCAP)” i „ Instrument za izgradnju kapaciteta na Zapadnom Balkanu za integrisano upravljanje granicom (WBIBM)“ finansiranih od strane Ministarstva inostranih poslova Danske. Tokom sastanka se razgovaralo o trendovima, izazovima i budućim aktivnostima vezano za humanitarno upravljanje granicom kao i o odgovoru na sigurnosne izazove koji se tiču granica na Zapadnom Balkanu, a uzevši u obzir principe zaštite migranata i poštovanje ljudskih prava.
Od 2018. godine, mješoviti migracioni tokovi značajno su porasli na Zapadnom Balkanu. Povećana i složenija kretanja u posljednjih nekoliko godina izvršila su dodatni pritisak na kapacitete institucija nadležnih za upravljanje migracijama Zapadnog Balkana da efikasno upravljaju svojim granicama i rješavaju nastajuća pitanja sigurnosti granica, kao što su krijumčarenje migranata i trgovina ljudima. Regionalna saradnja i koordinacija su od ključne važnosti za rešavanje ovih identifikovanih izazova i promovisanje funkcionalnih, efektivnih i integrisanih sistema upravljanja granicom. 

“Nakon zatvaranja migrantske rute 2016. godine, ukazala se prilika i potreba da se načelnici granične policije iz regiona Zapadnog Balkana redovno sastaju i razmjenjuju informacije, primjere dobre prakse i informacije o upravljanju migracijama i odgovoru na izazove granične sigurnosti.“, izjavila je Donatella Bradić, voditeljica IOM-ovog subregionalnog tima za upravljanje migracijama. 

Učesnicima je predstavljen zaštitno-osjetljivi pristup u identifikaciji i pomoći žrtvama trgovine ljudima. Istaknuta je potreba za implementacijom širokih odgovora iz cijele sfere zaštite, osiguravajući da čelni ljudi i partneri budu upoznati sa praksama zaštite – uključujući širenje odgovarajućih informacija, zaštitno-osjetljivog ulaska i izgradnju procedura upućivanja. Potreba za razvojem inovativnih regionalnih ili bilateralnih alata u humanitarnom upravljanju granicama takođe je naglašena kao važan korak za razvoj operativnih sposobnosti u odgovoru na mješovite migracije.

„U kontekstu mješovitih migracionih tokova, razvoj operativnih alata je ključan za bolji odgovor na sve veće i raznolike ranjivosti sa pristupom usmjerenim na zaštitu“, istakla je Donatella Bradić. 

Drugi dan sastanka bio je fokusiran na sporazume o readmisiji i saradnji između vlasti Zapadnog Balkana i zemalja porijekla. Dok su delegacije razmjenjivale znanje i imale priliku da se upute u primjere dobre prakse iz Danske, Turske i Gruzije, IOM je potvrdio svoju stalnu podršku vlastima u operacionalizaciji rješenja zasnovanih na pravima i prilagođenih potrebama koja doprinose sigurnom i legalnom povratku i readmisiji – u rasponu od revizije pravnih okvira, podrške u operativne procedure za jačanje nacionalnih kapaciteta. 

Na Zapadnom Balkanu, IOM nastavlja sa implementacijom programa, kombinujući politike, dijalog i intervencije izgradnje kapaciteta prilagođene potrebama svake zemlje, istovremeno podstičući saradnju i harmonizaciju. Kroz svoje aktivnosti, IOM ima za cilj da doprinese poboljšanju upravljanja granicom, podržavajući odgovor zasnovan na pravima na izazove bezbjednosti granica i jača sisteme readmisije u skladu sa međunarodnim standardima. 

* Reference na Kosovo će se shvatiti u kontekstu Rezolucije 1244 (1999) Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija