Regionalna saradnja

Vijeće za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council - RCC) i dalje igra ključnu ulogu u poticanju regionalne saradnje i podrške europskoj i euro-atlantskoj integraciji u Jugoistočnoj Europi. Stoga, svaka inicijativa usmjerena na jačanje regionalne saradnje i koordinacije treba imati za prioritet aktivno sudjelovanje RCC-a.  

Na zahtjev Europske komisije (EC), IOM je poduzeo studiju izvodljivosti kako bi se utvrdila trenutna situacija unutar Zapadnog Balkana u pogledu tranzita nezakonitih migracija, iz zemalja porijekla van regiona, i da bi se identificirala i konceptualizirala praktična rješenja u njoj, usmjerena na ključne elemente utvrđene od strane same EC. Direktna, „on-the-ground“ priroda istraživanja je omogućila istraživačima da identificiraju većinu relevantnih pitanja, a istraživanje je obuhvatilo susrete sa velikim brojem državnih i nedržavnih aktera, osiguravajući da izvještaj ostane dosljedan situaciji u svakoj zemlji i da odražava širok spektar prioriteta, interesa i nacionalnih posebnosti.

Studija je istaknula da se priroda migracijskih tokova u regiji promijenila u posljednjih nekoliko godina, a Bosna i Hercegovina (BiH) - kao i ostale zemlje u regiji - sada se susreće sa sve većim brojem nezakonitih migranata iz zemalja porijekla van regiona. U kontekstu ovog povećanja, postoji potreba za daljom regionalnom koordinacijom i saradnjom u cilju zaustavljanja nezakonitih migracijskih tokova prema EU. Ono što je svojstveno nezakonitim migracijama na Zapadnom Balkanu je multilateralna briga, a željeni rezultati se mogu postići ako zemlje u regiji sarađuju i koordiniraju svoje aktivnosti da bi ih riješili.

Bosna i Hercegovina je član Centra za sprovođenje zakona u Jugoistočnoj Europi (SELEC) i Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI)

Uzimajući u obzir promjenjivu prirodu migracijskih tokova, kao što je već istaknuto, ima prostora za jačanje kapaciteta MARRI-a  kako bi ga se pozicioniralo kao središnji koordinacijski mehanizam na regionalnoj razini u kontekstu upravljanja migracijama.

Vlasti u BiH podržavaju uspostavu regionalne raspodjele za Fond za dobrovoljni povratak (AVR) kojim bi upravljala međunarodna organizacija ili regionalna inicijativa, a koji bi omogućio organizaciji/inicijativi da brzo reaguje na promjene u trendovima širom regiona i pravovremeno mobilizira resurse za dodjelu sredstava, gdje su najpotrebnija. Ovaj regionalni fond bi takođe predstavljao logičniju i učinkovitiju intervenciju nego AVR na državnoj razini, budući da brojevi na državnoj razini nisu konstantni i mogu se vremenom mijenjati, a takođe bi omogućio interveniranje sa jedne centralne lokacije što smanjuje upravljačke i administrativne troškove.

Kao dopuna gore navedenom, postoji prostor za jačanje konzularne saradnje s Crnom Gorom i Srbijom u onim zemljama porijekla u kojoj je jedna od zemalja ima diplomatsku prisutnost. Takva inicijativa će omogućiti saradnju u pogledu identifikacije državljana trećih zemalja i poboljšati proces njihovog povratka i readmisije.

Kako se priroda nezakonitih migracija na Zapadnom Balkanu promijenila, većina tražitelja azila i ilegalnih migranata su sada porijeklom izvan regije. Međutim, zemlje u regiji Zapadnog Balkana trenutno nemaju pristup prevodiocima za sve jezike kojim većina tih migranata govori, kao ni financijskih sredstava da samostalno osiguraju pružanje usluga prevođenja za sve te jezike. Regionalna baza prevodilaca, kojoj će svaka zemlja imati pristup, može ublažiti probleme s kojima se suočavaju pojedine zemlje u komunikaciji s azilantima i nezakonitim  migranatima porijeklom iz zemalja van regiona. Regionalna lista prevodilaca bi predstavljala isplativ pristup, za koju bi zemlje u regiji dijelile resurse, a pristup bi bio omogućen putem videokonferencije kao i prevođenje na licu mjesta. Stvaranje baze prevodilaca kojom bi se koristila svaka zemlja u regiji je rješenje koje je pozdravljeno od strane svih učesnika studije kao dugoročno i isplativo rješenje, kroz koje bi se razgovori s tražiteljima azila u BiH mogli voditi preko videokonferencijske veze / Skype-a.

U kontekstu ulaska Hrvatske u EU, prekogranična saradnja s Crnom Gorom i Srbijom bi trebala biti fokus buduće inicijative, koja bi se izgradila na postojećim mjerama i tekućim inicijativama i koja bi osigurala da su tri zemlje u mogućnosti savladati bilo kakve promjene u prirodi i razmjeri prekograničnih prekršaja i nezakonitih migracija u kontekstu održavanja vanjske granice s EU. Inicijative se trebaju usredotočiti na približavanje EU zemljama u regiji, kroz sprovođenje koordiniranih mjera u borbi protiv prekograničnih prekršaja, jačanje administrativnih i operativnih kapaciteta, te podršku izgradnji kapaciteta svih nadležnih tijela uključenih u upravljanje migracijama.

IOM je u procesu implementacije projekta čiji je cilj uspostavljanje trilateralnog Centra za policijsku saradnju (PCC) uz granicu BiH, sličan onima koji već djeluju unutar EU. Centar za policijsku saradnju će olakšati brzu razmjenu informacija između agencija za provođenje zakona iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, i promovisati jačanje kapaciteta i razvoj regionalne operativne saradnje. Centar će omogućiti povećanu saradnju između graničnih službenika u pogledu granične sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala, ilegalne migracije i trgovine ljudima i krijumčarenja. Centar će u potpunosti biti u skladu sa schengenskim standardima sigurnosti granica i dovesti BiH bliže pravnoj stečevini EU-a. Ulaganje u PCCs u pretpristupnoj fazi stvoriće učinkovite alate koji će i dalje funkcionirati nakon što BiH postane dio Evropske unije. Projektom će se uspostaviti standardizirani postupci za razmjenu informacija i donošenje zajedničkih smjernica za obuku, koji uzimaju u obzir zakonodavstvo EU i najboljie prakse, kao i posebne potrebe BiH. U tom kontekstu, projekt će ne samo stvoriti strukturu koja će ostati u potpunosti praktična i nakon ulaska u EU, već je zamišljen i kao struktura koja će dovesti do uspostave drugih centara u regiji.

Zakonski okvir i kapaciteti na nacionalnim razinama u regiji trenutno sprečavaju bilo kakve inicijative usmjerene na razmjenu EURODAC tipa informacija. Bitno je da sve zemlje Zapadnog Balkana na jednakoj tehničkoj razini i u isto vrijeme, omoguće nužne promjene u nacionalnom zakonodavstvu i razvoj neophodnih ugovora u regiji. Stoga je bitno uspostaviti i podržati redovne regionalne sastanke koji se temelje na postojećim regionalnim inicijativama, a uključuju i sudjelovanje stručnjaka iz zemalja članica Europske unije, kako bi se uskladile politike vezane za  migracije, zakonodavstvo i operativne procedure.